CLOSE

Novosti

Navigacija

Stručno predavanje za medicinske sestre: “Priprema bolesnika i preporuke za uzorkovanje krvi za laboratorijske pretrage”

U utorak 29.05.2018. godine, Ana Bakliža, dipl. ing. spec. med. biokemije održala je stručno predavanje za medicinse sestre na temu: „Priprema bolesnika i preporuke za uzorkovanje krvi za laboratorijske pretrage“.


U nastavku pročitajte sažetak predavanja…

Priprema bolesnika i preporuke za uzorkovanje krvi za laboratorijske pretrage

Autor: Ana Bakliža, spec.med.biok.i lab. medicine

U suvremenom pristupu sustavnom upravljanju zdravlja, bolesnik odnosno njegova sigurnost stavlja se u središte pozornosti. Tako se praćenje kvalitete u zdravstvu preusmjerilo sa osiguranja kvalitete na transparentnosti i odgovornost prema pacijentu s ciljem osiguranja željenog ishoda liječenja.  Svaki korak u procesu skrbi za bolesnika nosi rizik od pogreške i iako je temeljna tisućljetna postavka u medicini ‘Primum non nocere’  (Prvo ne škoditi!) tek od nedavno je prepoznat svjetski rašireni problem a to je nesigurnost u zaštiti bolesnika ‘unsafe patient care’ kao značajan izvor morbidnosti i smrtnosti. Tako zdravstveni sustav odnosno moderna medicina umjesto da zdravlje štite postoji realna mogućnost da ga i sve više ugrožavaju. Novija istraživanja pokazuju da u SAD se događa od 210000 do 400000 smrtnih slučajeva godišnje kao rezultat medicinske pogreške. Prema SZO jedan od 10 pacijenata je stradao zbog nekakve pogreške tijekom hospitalizacije u razvijenim zemljama dok je 8-12% pacijenata u EU zemljama doživjelo neželjene događaje koji su mogli biti spriječeni, tako da je sigurnost bolesnika postala jedna od važnijih točki od interesa i Europske komisije.

Kako sve prije navedeno se odnosi na rad u laboratorijima?

Prema literaturnim podacima laboratorijski nalazi čine 70% informacija na kojima se temelji liječnička dijagnoza. Stoga laboratorijske pogreške mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje bolesnika , ishod i troškove liječenja. Laboratorijska pogreška definira se kao defekt koji se dogodio u bilo kojoj fazi ukupnog procesa testiranja (The total testing process, TTP). TTP koncept je originalno opisao Lundbreg kao brain-to brain ciklus koji se sastoji od zadavanja pretraga, priprema bolesnika, identifikacija bolesnika, uzorkovanje, dostava uzoraka, centrifugiranje, analiza, izdavanje nalaza, interpretacija rezultata, a svrstani su u predanalitičku, analitičku i postanalitičku fazu rada. Analizom pogrešaka u TTP utvrđeno je da je najviše pogrešaka prisutno u predanalitičkoj fazi rada 62% zatim u postanalitičkoj fazi rada, 23% i analitičkoj 15% Prema tome,  najviše se pogrešaka događa izvan analitičke faze rada, te se najčešće se radi o postupcima koji se odvijaju izvan laboratorija i izvan izravnog nadzora laboratorijskog osoblja.

U cilju da se smanji učestalost takvih pogrešaka i da se promiče kvaliteta kao jedna od temeljnih odrednica moderne laboratorijske dijagnostike, prati se i vrednuje i faza rada u kojoj sudjeluje zdravstveno osoblje koje nije laboratorijske struke. Vrlo važna zadaća laboratorija je upravo edukacija i kontinuirana re-edukacija kako laboratorijskog tako i drugog zdravstvenog osoblja koje sudjeluje u predanalitičkoj fazi ukupnog procesa testiranja.

Predavanje o pripremi bolesnika i preporukama za uzorkovanje krvi za laboratorijske pretrage predstavlja jedan način da se pokaže i ukaže na sve zamke predanalitičke faze rada, odnosno da se educira zdravstveno osoblje koje sudjeluju u uzorkovanju krvi bolesnika za potrebe laboratorijskih pretraga. Priprema bolesnika za laboratorijske pretrage je često zanemareni dio edukacije zdravstvenog osoblja kako onog koje naručuje pretrage tako i onog koje sudjeluje u uzorkovanju krvi.  U ovom predavanju će se ukazati kako pojedini čimbenici mogu utjecati na rezultate laboratorijski pretraga, odnosno kako ih mogu značajno promijeniti. Predstavit će se i Nacionalne preporuke za uzorkovanje venske krvi od strane Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu.

Kako je krajnji cilj laboratorijske medicine poboljšati ishod liječenja, nije stvar izbora već je obaveza održavanja  ovakvog  predavanja sa svrhom smanjenja učestalosti predanalitičke pogreške te ujedno smanjenja moguće štete po bolesnika koja bi mogla nastati zbog pogrešne dijagnoze, promašene dijagnoze ili odgođene dijagnoze.