CLOSE

Novosti

Navigacija

Stručno predavanje za medicinske sestre: “Specifičnosti rada i komunikacijske vještine medicinske sestre sa bolesnicima koji su doživjeli različite stresne i traumatske događaje”

U utorak  18.09.2018. godine, Marijana Hajmburger, dipl.med.techn. održala je   predavanje za medicinske sestre na temu: „Specifičnosti rada i komunikacijske vještine medicinske sestre sa bolesnicima koji su doživjeli različite stresne i traumatske događaje“.

Sažetak predavanja:

Kroz predavanje će se objasniti pojmovi stres i trauma, nabrojati vrste trauma s kojima se svakodnevno susrećemo u radu, te prikazati uloga medicinske sestre u programu Dnevne bolnice sa naglaskom na komunikacijske vještine. U radu će biti prikazani rezultati provedenog istraživanja u kojem je ispitana učinkovitost programa dnevne bolnice, mehanizmi nošenja sa stresom i traumom te razina samopoštovanja kod prijema i otpusta pacijenata.
Stres je automatski odgovor organizma na situaciju koja ga ugrožava,a potaknut je djelovanjem adrenalina i drugih hormona stresa. Stanje povećane budnosti koja je nužna da bi se organizam obranio kada se suoči sa određenom opasnošću. Stres pridonosi sljedećim zdravstvenim tegobama: glavobolje, probavne tegobe, dermatološke bolesti, dijabetes, nesanica, ulkus, kardiovaskularne bolesti.
Trauma predstavlja izravnu ili potencijalnu smrtnu opasnost i ugroženost osobnog ili tuđeg tjelesnog integriteta. Stanje traume teško je zaustaviti i otpustiti. Mnogi traumatizirani bespomoćnost koju dožive tijekom traume povezuju sa stanjem kognitivnog preživljavanja na ostale aspekte života osjećajući se nemoćnima upravljati vlastitim postupcima ili utjecati na ponašanje drugih ljudi. Čak i nakon što se čini da se sve polako smiruje, te traumatizirana osoba postigne određeni stupanj osjetljive ravnoteže; stresovi ili povratak u uobičajenu rutinu posla i obiteljskog života mogu izazvati reakcije povezane sa PTSP-om.
Vrste trauma:
– Mobbing na radnom mjestu
– Oružana pljačka
– Gubitak posla
– Gubitak bliske osobe (prekid emocionalne veze, rastava braka, smrt)
– Prometna nesreća
– Zlostavljanje (fizičko, psihičko, seksualno, ekonomsko)

Uloga medicinske sestre:
Prijem pacijenta
– Upoznavanje pacijenta sa pravilima dnevne bolnice i programom rada
– Uzimanje sestrinske dokumentacije
– Psihodinamska grupna psihoterapija sa medicinskom sestrom
– Mala vanjska grupa sa grupnim terapeutom (medicinskom sestrom)
– Psihoedukacija sa medicinskom sestrom dva- četiri puta tjedno
– Rekreativna terapija (terapijski izlaz) u prisutnosti medicinske sestre dva puta mjesečno
– Psihologija filma dva puta mjesečno
– Radionica „Stvarni ili zdravi ja “
– Poznavanje psihologije osobe
– Empatična i asertivna komunikacija sa pacijentom
Educirana medicinska sestra je važan član tima,budući da je prva osoba koju pacijent susreće kod prijema u Dnevnu bolnicu. Svojim pristupom i znanjem doprinosi boljem i kvalitetnijem radu u grupi i programu. Kod traumatiziranih osoba „halo efekt“ je jako važan, jer se događa da pacijenti zbog neadekvatnog pristupa medicinske sestre dobiju narušenu sliku o terapeutu i načinu rada, te u skladu s time imaju otpore prema liječenju.
Suradnja u dnevnoj bolnici je timska, jer članovi tima: voditelj dnevne bolnice (grupni analitičar), glavna medicinska sestra (grupni terapeut), psiholog i radni terapeut ne mogu učinkovito obavljati posao ako nisu informirani o cjelokupnom stanju pacijenata u grupi. Iz navedenog se razloga timske sinteze provode dva puta tjedno, gdje savki član tima iznosi svoja iskustva i zapažanja sa settinga.
Načini koji su doprinijeli pozitivnom gledištu na vlastitu traumu je program u Dnevnoj bolnici za Preventivni i Terapijski program Stresom i Traumom uzrokovanih poremećaja koji se sastoji od: progresivne mišićne relaksacije, psihodinamske grupne psihoterapije, psihoedukacije, radne terapije, radionice „Zdravi ili stvarni Ja“,terapijske zajednice, psihologije filma, te grupe posttraumatski rast.

Autor: Marijana Hajmburger, dipl.med.techn.