CLOSE

Novosti

Navigacija

Vodi li jedna pandemija drugoj – prema nekim istraživanjima – pandemija koronavirusa dovela je do porasta anksioznosti i velikih depresivnih poremećaja u cijelom svijetu. Gdje je tu Hrvatska, u Studiju 4 je govorio ravnatelj Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, prof.prim.dr.sc. Igor Filipčić….pročitajte više!

Izvor: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/filipcic-porast-anksioznosti-i-velikih-depresivnih-poremecaja-3159296

Hrti: blob:https://hrti.hrt.hr/6fe33974-5a3e-4192-9f05-4c48a84c116c

– Moramo shvatiti da su mentalne bolesti vrlo česte. Danas samo u Europi, gdje je pretežno staro pučanstvo, 123 milijuna ljudi boluje od neke mentalne bolesti. Depresija je najčešća i najteža, čak 44 milijuna ljudi je 2017. bolovalo od depresije, a danas su rezultati još malo gori, rekao je.

Dodao je da su prije nekoliko dana objavljeni rezultati istraživanja u časopisu Lancet. Rezultati nisu zadovoljavajući jer 10% više ljudi boluje od depresije, a vrlo je zabrinjavajuća činjenica da boluju i od anksioznih poremećaja, poput anksioznosti, straha, nelagode.

– Nije sve tako ružno. Anksiozni poremećaji i depresija danas se jako dobro i kvalitetno liječe, ali mora ih se što prije prepoznati, dodao je. 

Žene češće obolijevaju od depresije 

U istraživanju časopisa Lancet objavljeno je da žene češće obolijevaju od depresije. Filipčić je naglasio da žene općenito češće boluju od depresije nego muškarci, a prema ovom istraživanju, kao posljedica COVID-a, žene i mladi ljudi pogođeni su još više.

– To danas možemo izvanredno liječiti, mi na psihijatriji smo spremni. Već dvije godine se borimo s cijelom problematikom. Imamo prvo opću populaciju, gdje imamo malo veći broj, onda imamo naše kronične, psihijatrijske bolesnike koje smo zbrinuli. Oni su na početku bili malo zapostavljeni zbog cijele ove situacije. Imali smo malo teže slučajeve, ali smo ih odlično zbrinuli – naše psihijatrijske ustanove liječe COVID pozitivne psihijatrijske bolesnike koji su blažeg oblika. Mi smo apsolutno ekipirani, složeni i spremni za ovu situaciju. Treća kategorija su oni koji su preboljeli teži oblik bolesti, koji imaju teže posljedice ili postcovid sindrom (…), dodao je.

Objasnio je da kada je osoba dugo izložena nekom stresu, kada je dugo izložena situaciji da može umrijeti, to izaziva veliku nelagodu i niz promjena. To se, dodao je psihijatar, danas može tretirati. Pozvao je sve kojima treba pomoć da se jave. 

Gdje je tu Hrvatska? 

Filipčić je rekao da je bitno da se što prije prepozna bolest – tada su veće mogućnosti izlječenja, a simptomi su manji.

– Ono što je možda problem kod nas to su ovisnosti ponašanja, ovisnosti vezane uz kocku, internet. Drugi problem koji je izrazitiji, to je porast broja suicida, dodao je.

Važno je educirati cijelo društvo, smatra, kako bi se što bolje preveniralo. Radi se na tome da se napravi Nacionalni program borbe protiv suicida – kod nas se godišnje ubije dvostruko više ljudi nego što ih pogine u prometnim nesrećama.

Ljudi moraju shvatiti, rekao je Filipčić, da je normalno biti bolestan. Istaknuo je da depresija nije bolest od koje se umire, s njom se može živjeti i može je se izliječiti.

– To su bolesti koje izazivaju najveći invaliditet jer kada čovjek boluje od depresije, zna biti po godinu dana na bolovanju, rekao je psihijatar dodajući kako će depresija biti vodeća bolest u budućnosti. 

Stigmatizacija psihičkih bolesnika 

Ljudi teško sami sebi priznaju da imaju neki psihički problem, stigma je i dalje velika. Filipčić je rekao da je ta stigma bila jako izražena i ljudi su se bojali, no s vremenom postajemo sve više svjesni, ali ne možemo reći da ona ne postoji – ona postoji u svim zemljama.

– S vremenom se ljudi sve više opuštaju, shvaćaju da je to bolest, dodao je.

Smatra da će stigma s vremenom slabjeti. 

Kako prepoznati simptome? 

Filipčić je rekao da ne znači da svako loše raspoloženje ili strah znače da treba ići psihijatru ili uzimati lijekove.

– Neke stvari se uspiju prevladati svojim mehanizmima obrane, dodao je.

Naglasio je da se treba javiti psihijatru u onom trenutku kada osoba više ne funkcionira, kada ne može izdržati, nije više svakodnevno funkcionalna, ne može raditi, ne funkcionira u svojoj obitelji, ne može studirati, niti biti dovoljno dobro koncentrirana ili kada ima još teže simptome poput totalne bezvoljnosti, ne može ustati iz kreveta ili kada ima crne misli i suicidalna promišljanja.

– To možemo mi sami, ali puno češće i puno lakše to može naša okolina, zato je važna edukacija, dodao je.

Najvažnije je, smatra, izliječiti simptome, ali i osoba se može osnažiti ako promijeni razmišljanje i nauči nova ponašanja. 

Liječenje: Lijekovi ili razgovor? 

– Liječenje lijekovima samo je santa leda kada uspijemo malo smiriti simptome da se čovjek može opustiti, da može uopće govoriti o svojim tegobama. Najvažniji dio je kroz psihoterapiju mijenjati ponašanje i razmišljanje. Tako se organizam prilagođava i ojačava mehanizme obrane, dodao je.

Filipčić je rekao da oni u Klinici imaju puno posla – imaju 550 kreveta i 200 stolica u dnevnoj bolnici. Također, dodao je, imaju niz novih programa, cilj im je što manje ležanja, a što više aktivnosti, dnevnih bolnica, grupa, psihoterapija. Ne rade samo psihijatri, rekao je, važno je da su uključeni svi zdravstveni djelatnici.

– Liječenje je jedan kompleksan proces, najvažniji je pacijent, ako on nije aktivan, ako se ne uključi i ne dobije volju da promijeni situaciju i da se želi izliječiti, onda cijeli proces nije toliko uspješan. Važni su timski rad i multidisciplinarno liječenje, smatra. 

O psihijatrijskoj bolnici Jankomir 

Tijekom pandemije, u psihijatrijskoj bolnici Jankomir su radili online i razvili su modernu telepsihijatriju. Objasnio je da su pacijenti u početku bili malo prestrašeni i teže su dolazili do liječnika, a neki su prestali uzimati terapiju.

Naglasio je da brinu o COVID pozitivnim pacijentima. Oni s blažim simptomima su smješteni kod njih, kod pogoršanja COVID-a premješta ga se u neku drugu bolnicu. O takvim pacijentima, dodao je, brinu i liječe ih. Dodao je da su se dobro snašli, puno su radili na edukaciji i novim idejama.

Veliki dio posla ih tek čeka, dodao je objasnivši da se psihijatrijski poremećaji javljaju s odgodom.

Poručio je onima koji imaju ozbiljne probleme s kojima se ne mogu nositi, ako se osjećaju loše ili tužno, da imaju mogućnosti u cijeloj Hrvatskoj javiti se psihijatrima.

– Ima niz vrlo kvalitetnih stručnjaka koji mogu pomoći, dodao je.