„Zadaće medicinske sestre kod poboljšanja kvalitete života oboljelih od PTSP a“ – stručno predavanje za medicinske sestre

09. svibnja 2017. god.

U utorak  09. svibnja 2017. godine u 14,00 sati , Ljiljana Drakšić, dipl.med.techn. iz PB „Sveti Ivan“ održala je stručno predavanje za medicinske sestre na temu: „Zadaće medicinske sestre kod poboljšanja kvalitete života oboljelih od PTSP – a“.


Psihičke smetnje posebice utječu na kvalitetu života i ako su razdoblja psihičkih smetnji intenzivna i dugotrajna, kao što je slučaj kod psihičkih poremećaja, za očekivati je da je zadovoljstvo životom na nižoj razini. Studija provedena u šest europskih zemalja, koju je provela WHO, pokazuje da je utjecaj psihičkih bolesti na kvalitetu života i radnu sposobnost jednak ili veći od utjecaja kroničnih tjelesnih bolesti. Izloženost traumatskim iskustvima očituje se u različitim aspektima mentalnog zdravlja, a posebno je povezano s PTSP-om i zato je opravdano očekivati i postojanje veze između ratne traumatizacije i slabije kvalitete života. U istraživanju provedenom na osobama pogođenim ratom dobili su da je kvaliteta života osoba s psihičkim poremećajima slabija od osoba koje nemaju psihički poremećaj. Sudionici s PTSP-om svoje psihičko i fizičko zdravlje procjenjuju slabije kvalitete od sudionika s depresivnim poremećajem.

Cilj predavanja je kroz rezultate istraživanja je provedenog na 50 hospitaliziranih bolesnika/ica prikazati kvalitetu života oboljelih od PTSP – a i specifičnosti procesa zdravstvene njege oboljelih od PTSP – a. Kroz predavanje će biti prezentirani rezultati istraživanja i usporedba ispitanika sa značajno izraženom simptomatikom PTSP-a i ispitanika sa simptomima koji trenutno nisu značajno izraženi s obzirom na zadovoljstvo različitim aspektima života.

Istraživanje je provedeno na 50 hospitaliziranih bolesnika/ica Odjela VIII u PB „Sveti Ivan“, a dobiveni rezultati pokazuju da polovica ispitanika ima značajno izražene simptome PTSP-a dok je  druga polovica ispitanika na samoj granici za utvrđivanje značajnije izraženosti simptoma PTSP-a.

Bilo je za očekivati da će se dobiti sličan rezultat jer je od rata prošlo 20 i više god. te su simptomi kronificirali i kod većine bolesnika nastupile su trajne promjene ličnosti F62.0 (više promijenjene crte ličnosti), velik broj bolesnika dolazi na liječenje  zbog socijalne indikacije (navikli su ovdje tražiti pomoć ili nemaju gdje biti, nerješeno stambeno pitanje), neki nisu do kraja ostvarili svoj braniteljski status i sl. U istraživanju je dalje napravljena usporedba ispitanika sa značajno izraženom simptomatikom PTSP-a i ispitanika sa simptomima koji trenutno nisu značajno
izraženi s obzirom na zadovoljstvo različitim aspektima života. Ponovno dobiveni rezultati pokazuju ili ne pokazuju statistički značajnu razliku između ovih dviju skupina. U svrhu prikupljanja podataka korišteni su polustrukturirani Upitnik Mississippi Scale for Combat Related PTSD (M-PTPD) i strukturirani Upitnik kvalitete života (KVŽ).

Autor: Ljiljana Drakšić, dipl.med.techn

EmailPrint