Autorica loga: Hana Lukas Midžić, akademska kiparica
Epidemija pušenja duhana jedna je od najvećih javnozdravstvenih prijetnji s kojima je čovječanstvo ikada bilo suočeno. Pušenje se smatra vodećim uzrokom smrtnosti u svijetu koji bi se mogao prevenirati, uz povišeni krvni tlak i pretilost. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako duhan svake godine ubije oko šest milijuna ljudi, odnosno, jednu osobu svakih šest sekundi. Jedna od deset smrti odraslih osoba može se povezati s izravnom ili neizravnom izloženošću duhanskom dimu.
Među 4000 kemikalija koje su sastojci duhanskog dima za više od 70 je dokazano da imaju karcinogeno djelovanje (katran). Podražajno, toksično, psihoaktivno, termičko i na razvoj ovisnosti modificirajuće djelovanje dokazano je u daljnjih 250 supstanci. Nikotin iz duhanskog dima osnovna je tvar koja izaziva ovisnost, a zbog svoje se toksičnosti u prošlosti rabio kao insekticid.
Pušenje u prosjeku skraćuje život za 10 godina, ne pošteđujući praktički nijedan organski sustav. Pušenje povećava rizik od razvoja ateroskleroze, koronarne bolesti srca, srčanog i moždanog infarkta, karcinoma raznih lokalizacija, leukemija, astme, kroničnog bronhitisa i emfizema (kronične opstruktivne bolesti pluća, KOPB), oštećenja zubnog mesa i zuba, katarakte, dijabetesa tipa 2, pa čak i demencije… Psihički komorbiditet, pušenje u trudnoći i pasivno pušenje dodatne su teme od općeg interesa.
Ovisnost o duhanu vrlo je snažna ovisnost. S. M. Stahl navodi kako je vjerojatnost da će osoba postati ovisna, nakon što je bar jednom probala određenu psihoaktivnu tvar 32% za duhan, što je više od bilo koje druge psihoaktivne tvari. Koliko je teško prestati pušiti zna vjerojatno svaki pušač. Istraživanja pokazuju da konačnom prestanku pušenja prethodi puno neuspješnih pokušaja (do nedavno se smatralo da ih bude desetak, a nedavna istraživanja pokazuju da ih bude i tridesetak). Dobro je što se sa svakim pokušajem prestanka vjerojatnost trajne apstinencije povećava. Na koncu, ne treba zaboraviti, definicija svake ovisnosti je ista – radi se o kroničnoj recidivirajućoj bolesti, stoga recidive ne treba doživljavati kao poraz već kao dio putovanja k oporavku.
Prema rezultatima istraživanja Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar provedenom 2015. godine na reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske u dobi između 15 i 64 godine (N=4992), duhan je pušilo 35.4% odraslih (37.7% muškaraca i 33% žena), što ovu ovisnost svrstava u sam vrh medicinsko-psihijatrijske problematike. Pa ipak, unatoč tome, ili možda baš zbog toga, ovisnost o duhanu se nerijetko banalizira i marginalizira.
Naša dnevna bolnica za ovisnost o duhanu otvorena je za sve kojima je potrebna pomoć i podrška u prestanku pušenja. Potrebno je javiti se na indikacijski razgovor s uputnicom liječnika obiteljske medicine prema terminu koji će izdati bolnička jedinica centralnog naručivanja. Potom slijedi uključivanje u program dnevne bolnice u trajanju od tri do četiri tjedna. Dnevna bolnica koncipirana je na način da bolesnike priprema za prestanak pušenja, te ih se prati u trenutku prestanka i uspostave rane apstinencije. Po završetku programa predviđaju se redovite grupe podrške u unaprijed definiranim intervalima te ambulantno praćenje. Programi su prilagođeni potrebama polaznika, te razlikujemo grupe za izvanbolničke i bolničke pacijente.
Aktivnosti dnevne bolnice su:
Psihoedukacija (predavanja, radionice, vježbe)
Grupni psihoterapijski rad
Grupe podrške sa starijim apstinentima
Individualni razgovori sa terapeutom
Uključenje obitelji u proces uspostave i održavanja apstinencije
Socioterapijske aktivnosti (izleti, sportske aktivnosti, kreativne radionice, filmovi), aktivnosti terapijske zajednice
Farmakoterapijski suport
Vađenje rutinskih laboratorijskih pretraga, mjerenje razine karboksihemoglobina i ugljičnog monoksida u izdahnutom zraku, testiranje na prisutnost kotinina u urinu, redovito praćenje vrijednosti krvnog tlaka i pulsa
Aktivnosti evaluacije programa
Ostale pretrage, pregledi i aktivnosti po potrebi
Tim dnevne bolnice čine:
Psihijatri
Prvostupnici sestrinstva
Socijalni pedagog
Radni terapeut
Psiholog
Nutricionist
Internist (Klinika za plućne bolesti Jordanovac – KBC Zagreb)
Niste sigurni trebate li prestati pušiti? Evo koji su benefiti takve odluke:
20 min od prestanka pušenja pada broj otkucaja srca i krvni tlak
12 h od prestanka pušenja razina ugljičnog monoksida (CO) u krvi pada na normalnu razinu
2-12 tj. od prestanka pušenja cirkulacija se popravlja, plućna funkcija raste
1-9 mj. od prestanka pušenja smanjuje se kašalj i zaduha
1 g. od prestanka pušenja rizik od koronarne bolesti srca je otprilike pola onoga kod pušača
5 do 15 g. od prestanka pušenja rizik od moždanog udara smanjen je na razinu onoga kod nepušača
10 g. od prestanka pušenja rizik od raka pluća pada na otprilike pola rizika kod pušača, smanjuje se rizik raka usne šupljine, grla, jednjaka, mjehura, vrata maternice i gušterače
15 g. od prestanka pušenja rizik od koronarne bolesti srca jednak je onome nepušača
Uvijek: dodavanje godina životu i života godinama, ušteda u vremenu i novcu, osnaživanje socijalne podrške i otklanjanje stigme, dobar primjer drugima, neugrožavanje tuđeg zdravlja, ekološki prihvatljivije ponašanje
Nemojte čekati, ranija intervencija obično znači brži i bolji oporavak!
