Svjetska zdravstvena organizacija 2018. je godine uvrstila Gaming disorder u 11. reviziju Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema. Time je ovaj poremećaj službeno priznat kao bolest te klasifikacijski smješten u područje bolesti ovisnosti. Navedena dijagnoza, dakle, odnosi se samo na patološko igranje videoigara, a ne na internet kao takav.
Da bismo mogli govoriti o ovom poremećaju, trebaju biti zadovoljena tri kriterija:
gubitak kontrole nad igranjem videoigara,
prioritet dan igranju videoigara nad ostalim aktivnostima do razine da ono postaje važnije od drugih interesa i dnevnih obveza te
nastavljanje ili pogoršavanje ponašanja vezanog uz igranje videoigara unatoč pojavi negativnih posljedica.
Ponašanje mora biti dovoljno ozbiljno te rezultirati oštećenjem u osobnom, obiteljskom, socijalnom, edukacijskom, radnom ili drugim vidovima funkcioniranja osobe u periodu od najmanje 12 mjeseci.
Simptomi na koje se osobe s ovim problemom žale mogu biti:
Gubitak kontrole nad vremenom provedenim za internetom
Osjećaj da je „virtualni život“ preuzeo kontrolu, da nismo slobodni
Kompulzivna uporaba interneta (unutarnji osjećaje prisile)
Sve češće i dulje korištenje interneta i uporaba sadržaja sve jačeg podražajnog potencijala
Pojava žudnje, napetosti, nemira, impulzivnosti, tjeskobe i dr. kada ne možemo do interneta
Zakazivanje u školi ili na poslu
Narušavanje socijalnih odnosa, naročito unutar obitelji
Socijalna izolacija
Promjene raspoloženja i ponašanja
Zanemarivanje alternativnih zadovoljstava ili interesa
Uporaba interneta u situacijama kada to nije prikladno
Neuspješno održavanje obećanja da će doći do promjene ponašanja, sebi i drugima
Osjećaj krivnje
Iznerviranost tuđim opaskama vezano uz potrebu smanjenja uporabe interneta
Uporaba interneta kao dominanta aktivnost u životu
Zamjena dana i noći
Zapostavljanje higijene
Zanemarivanje adekvatnog unosa hrane i tekućine
Pojava različitih senzacija u šaci (sindrom karpalnog kanala, tzv. „computer disease“) i drugih tegoba uzrokovanih dugotrajnim sjedenjem
Nastavak uporabe unatoč negativnim posljedicama
I dr.
Iako će u neslužbenim razgovorima gotovo svaki sugovornik reći kako poznaje nekoga tko stalno „visi“ na internetu (najčešće upravo videoigrama) i potrebna mu je pomoć, malo je onih koji se odlučuju na liječenje. Razloge za to možemo tražiti u nedostatku informiranosti, neprepoznavanju problema, strahu od stigmatizacije, općoj društvenoj prihvaćenosti takvog ponašanja, kao i razvoju posljedica koje su na prvi pogled manje uočljive od primjerice onih kod „klasičnih“ ovisnosti poput one o duhanu, alkoholu, drogama, lijekovima, pa čak i kockanju/klađenju.
Posebnost ove ovisnosti leži u činjenici što je internet postao sastavnim dijelom suvremenog funkcioniranja, pa za razliku od drugih tipova ovisnosti gdje inzistiramo na potpunoj apstinenciji, savjetovanje nekoga tko svoj „kruh“ zarađuje za računalom da ga više nikada ne upali nije moguće. Međutim, kod prekomjerne (patološke) uporabe sadržaja koje za osobu ne da nemaju nikakvu pozitivnu vrijednost, već pokazuju štetan učinak, ostaje na snazi inzistiranje na apstinenciji.
Naša dnevna bolnica za ovisnost o internetu i videoigrama otvorena je za sve kojima je potrebna pomoć i podrška u borbi s ovom ovisnošću. Evo kako se uključiti i što očekivati:
Obavijestite svog liječnika obiteljske medicine
Dogovorite indikacijski razgovor putem jedinice centralnog naručivanja, telefonom, e-poštom ili osobno
Dođite na indikacijski razgovor gdje ćete dobiti potrebne informacije i dogovoriti daljnje liječenje
Po obavljenom indikacijskom razgovoru vjerojatno ćete biti uključeni u grupu dnevne bolnice
Trajanje dnevne bolnice je najčešće do tri mjeseca, svakim radnim danom u jutarnjim satima
Uz program dnevne bolnice bolesnici se sa svojim bližnjima uključuju u višeobiteljsku grupnu psihoterapiju
Po završetku programa predviđa se nastavak liječenja putem obiteljske terapije jednom tjedno i ambulantnog praćenja prema individualnim potrebama
Za ovaj će Vam proces trebati tri uputnice – za prvi pregled, za dnevnu bolnicu te za nastavak liječenja
Program se prilagođava potrebama bolesnika
Aktivnosti dnevne bolnice su:
Psihoedukacija kroz predavanja, radionice i vježbe
Grupni psihoterapijski rad
Grupe podrške sa starijim apstinentima
Individualni razgovori sa terapeutom
Uključenje obitelji u proces uspostave i održavanja apstinencije (eventualno kontrolirane uporabe)
Zbog nepovoljne epidemiološke situacije program Dnevne bolnice za ovisnost o duhanu odvija se online.
Svjesni smo da u novonastalim okolnostima mnogi izbjegavaju bolnice, gužve, zatvorene prostore, javni prijevoz… Stoga smo cjelokupni program Dnevne bolnice za ovisnost o duhanu prilagodili online načinu rada i postigli jednaku uspješnost!
Sve što trebate imati jest neometan pristup internetu, a mi ćemo Vas provesti kroz ostatak procesa, koji je vrlo jednostavan i ne zahtjeva nikakvo informatičko predznanje. Programu ćete prisustvovati iz udobnosti vlastitog doma.
Program se održava u jutarnjim satima u trajanju od mjesec dana, bazira se na multidisciplinarnom pristupu i grupnom radu, a prema potrebi pruža se dodatan individualni i farmakoterapijski suport. Povremena potvrda nepušenja („alkotest za pušače“) odvija se u kontroliranim uvjetima. Osnovne pretpostavke liječenja jednake su onima prilikom liječenja uživo.
Danas znamo da su pušači u nepovoljnijoj poziciji od nepušača u kontekstu COVID-19 bolesti, stoga je važno dodatno podržati svakog pušača u nastojanju da prestane pušiti!
Autorica loga: Hana Lukas Midžić, akademska kiparica
Epidemija pušenja duhana jedna je od najvećih javnozdravstvenih prijetnji s kojima je čovječanstvo ikada bilo suočeno. Pušenje se smatra vodećim uzrokom smrtnosti u svijetu koji bi se mogao prevenirati, uz povišeni krvni tlak i pretilost. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako duhan svake godine ubije oko šest milijuna ljudi, odnosno, jednu osobu svakih šest sekundi. Jedna od deset smrti odraslih osoba može se povezati s izravnom ili neizravnom izloženošću duhanskom dimu.
Među 4000 kemikalija koje su sastojci duhanskog dima za više od 70 je dokazano da imaju karcinogeno djelovanje (katran). Podražajno, toksično, psihoaktivno, termičko i na razvoj ovisnosti modificirajuće djelovanje dokazano je u daljnjih 250 supstanci. Nikotin iz duhanskog dima osnovna je tvar koja izaziva ovisnost, a zbog svoje se toksičnosti u prošlosti rabio kao insekticid.
Pušenje u prosjeku skraćuje život za 10 godina, ne pošteđujući praktički nijedan organski sustav. Pušenje povećava rizik od razvoja ateroskleroze, koronarne bolesti srca, srčanog i moždanog infarkta, karcinoma raznih lokalizacija, leukemija, astme, kroničnog bronhitisa i emfizema (kronične opstruktivne bolesti pluća, KOPB), oštećenja zubnog mesa i zuba, katarakte, dijabetesa tipa 2, pa čak i demencije… Psihički komorbiditet, pušenje u trudnoći i pasivno pušenje dodatne su teme od općeg interesa.
Ovisnost o duhanu vrlo je snažna ovisnost. S. M. Stahl navodi kako je vjerojatnost da će osoba postati ovisna, nakon što je bar jednom probala određenu psihoaktivnu tvar 32% za duhan, što je više od bilo koje druge psihoaktivne tvari. Koliko je teško prestati pušiti zna vjerojatno svaki pušač. Istraživanja pokazuju da konačnom prestanku pušenja prethodi puno neuspješnih pokušaja (do nedavno se smatralo da ih bude desetak, a nedavna istraživanja pokazuju da ih bude i tridesetak). Dobro je što se sa svakim pokušajem prestanka vjerojatnost trajne apstinencije povećava. Na koncu, ne treba zaboraviti, definicija svake ovisnosti je ista – radi se o kroničnoj recidivirajućoj bolesti, stoga recidive ne treba doživljavati kao poraz već kao dio putovanja k oporavku.
Prema rezultatima istraživanja Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar provedenom 2015. godine na reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske u dobi između 15 i 64 godine (N=4992), duhan je pušilo 35.4% odraslih (37.7% muškaraca i 33% žena), što ovu ovisnost svrstava u sam vrh medicinsko-psihijatrijske problematike. Pa ipak, unatoč tome, ili možda baš zbog toga, ovisnost o duhanu se nerijetko banalizira i marginalizira.
Naša dnevna bolnica za ovisnost o duhanu otvorena je za sve kojima je potrebna pomoć i podrška u prestanku pušenja. Potrebno je javiti se na indikacijski razgovor s uputnicom liječnika obiteljske medicine prema terminu koji će izdati bolnička jedinica centralnog naručivanja. Potom slijedi uključivanje u program dnevne bolnice u trajanju od tri do četiri tjedna. Dnevna bolnica koncipirana je na način da bolesnike priprema za prestanak pušenja, te ih se prati u trenutku prestanka i uspostave rane apstinencije. Po završetku programa predviđaju se redovite grupe podrške u unaprijed definiranim intervalima te ambulantno praćenje. Programi su prilagođeni potrebama polaznika, te razlikujemo grupe za izvanbolničke i bolničke pacijente.
Aktivnosti dnevne bolnice su:
Psihoedukacija (predavanja, radionice, vježbe)
Grupni psihoterapijski rad
Grupe podrške sa starijim apstinentima
Individualni razgovori sa terapeutom
Uključenje obitelji u proces uspostave i održavanja apstinencije
Socioterapijske aktivnosti (izleti, sportske aktivnosti, kreativne radionice, filmovi), aktivnosti terapijske zajednice
Farmakoterapijski suport
Vađenje rutinskih laboratorijskih pretraga, mjerenje razine karboksihemoglobina i ugljičnog monoksida u izdahnutom zraku, testiranje na prisutnost kotinina u urinu, redovito praćenje vrijednosti krvnog tlaka i pulsa
Aktivnosti evaluacije programa
Ostale pretrage, pregledi i aktivnosti po potrebi
Tim dnevne bolnice čine:
Psihijatri
Prvostupnici sestrinstva
Socijalni pedagog
Radni terapeut
Psiholog
Nutricionist
Internist (Klinika za plućne bolesti Jordanovac – KBC Zagreb)
Niste sigurni trebate li prestati pušiti? Evo koji su benefiti takve odluke:
20 min od prestanka pušenja pada broj otkucaja srca i krvni tlak
12 h od prestanka pušenja razina ugljičnog monoksida (CO) u krvi pada na normalnu razinu
2-12 tj. od prestanka pušenja cirkulacija se popravlja, plućna funkcija raste
1-9 mj. od prestanka pušenja smanjuje se kašalj i zaduha
1 g. od prestanka pušenja rizik od koronarne bolesti srca je otprilike pola onoga kod pušača
5 do 15 g. od prestanka pušenja rizik od moždanog udara smanjen je na razinu onoga kod nepušača
10 g. od prestanka pušenja rizik od raka pluća pada na otprilike pola rizika kod pušača, smanjuje se rizik raka usne šupljine, grla, jednjaka, mjehura, vrata maternice i gušterače
15 g. od prestanka pušenja rizik od koronarne bolesti srca jednak je onome nepušača
Uvijek: dodavanje godina životu i života godinama, ušteda u vremenu i novcu, osnaživanje socijalne podrške i otklanjanje stigme, dobar primjer drugima, neugrožavanje tuđeg zdravlja, ekološki prihvatljivije ponašanje
Nemojte čekati, ranija intervencija obično znači brži i bolji oporavak!
