Zavod za ovisnosti

Dnevna bolnica za ovisnost o kockanju

Naslovna Svivan2

Voditelji

doc. dr. sc. Davor Bodor, dr. med., specijalist psihijatar, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti

doc. dr. sc. Davor Bodor, dr. med., specijalist psihijatar, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti

Voditelj Dnevnih bolnica za ovisnosti


Svjedoci smo da se posljednjih godina u Republici Hrvatskoj značajno i drastično povećala ponuda, dostupnost i promidžba igara na sreću, što je u konačnici dovelo i do sve većeg broja pretjeranog i nekontroliranog igranja. Provedena istraživanja pokazala su kako je u Hrvatskoj 50.00-100.00 ljudi pogođeno s ovisnošću o kockanju što je više nego zabrinjavajuća brojka. Problem je još veći ako uzmemo u obzir da ova ovisnost, kao i svaka druga, ne pogađa samo kockara nego u prosjeku 4-8 osoba iz njegove najbliže okoline, najčešće roditelje, supružnike, djecu, kolege na poslu i prijatelje.

Prateći potrebe naših pacijenata i sve većeg broja ljudi koji su se počeli javljati na liječenje, u Psihijatrijskoj bolnici „Sveti Ivan“ u travnju 2015. godine otvorena je prva, i za sada jedina, Dnevna bolnica za ovisnost o kockanju u Republici Hrvatskoj u kojoj djeluje tim educiranih stručnjaka provodeći ciljano strukturiran i prilagođen terapijski program za ovu populaciju. Ova problematika budi sve veći interes javnosti, osobe pogođene problemom si postavljaju puno pitanja, jednako kao i njihova okolina. Na najčešća od ovih pitanja, ali i najčešće zablude kada je u pitanju ovisnost o kockanju, pokušati ćemo ovdje dati neke odgovore.

Jesu li svi ljudi koji kockaju ovisnici o kockanju?

Nisu! Kockanje je zabava koja je dugo vremena prisutna u ljudskoj civilizaciji. Puno ljudi povremeno kocka, ima kontrolu nad svojim kockanjem, doživljava kockanje kao oblik zabave i nema psiholoških ili društvenih problema uzrokovanih kockanjem u svakodnevici. Kod ljudi koji kockanju pristupaju odgovorno ključno je da imaju kontrolu nad vremenom i novcem, drugim riječima da igraju za unaprijed predodređeni iznos, u unaprijed predodređenom vremenu. Novac koji se izgubi smatra se cijenom zabave i to zabave u kojoj je najizgledniji upravo gubitak novca. Odgovorni igrači ne igraju s ciljem da bi vratili novac koji su izgubili, niti da bi se kockanjem lakše nosili s problemima koje imaju u životu.

Kockanje nije bolest, ne može se postati ovisan o kockanju.

Više je provedenih istraživanja nedvojbeno pokazalo kako se o kockanju može postati ovisan te da osobe koje su ovisne o kockanju pokazuju u velikoj mjeri sličnu kliničku sliku kao i ovisnici o, na primjer, alkoholu ili drugim drogama. Nitko ne kreće kockati s ciljem da postane ovisan, pa se i sama ovisnost o kockanju obično razvija neko (duže) vrijeme prije početka liječenja. Jednom kada se razvije, ovisnost je cjeloživotna, što znači da osoba koja je ovisna više nije u mogućnosti povremeno igrati. Jednako kao i kod liječenja drugih ovisnosti, i ovdje vrijedi zlatno pravilo apstinencije, ili potpunog prekida igranja, kao preduvjeta oporavka.

Kako znati da sam ovisan o kockanju ili da je moje kockanje problematično?

Kod ovisnika o kockanju ili kod problematičnih kockara pojavljuju se određene promjene u ponašanju i psihičkom funkcioniranju koje možete registrirati ako pokušate odgovoriti na pitanja iz upitnika samoprocjene koja su sastavili Anonimni kockari:

  1. Jeste li ikada izostali s posla, škole, fakulteta ili zapostavili svoje obveze radi igranja igara na sreću?
  2. Je li igranje igara na sreću loše utjecalo na Vaš obiteljski život?
  3. Je li igranje igara na sreću loše utjecalo na Vaš ugled u društvu?
  4. Jeste li ikada osjećali grižnju savjesti nakon igranja igara na sreću?
  5. Jeste li ikada igrali igre na sreću kako biste otplatili dugove ili riješili financijske poteškoće?
  6. Je li igranje igara na sreću utjecalo na smanjivanje Vaših ambicija ili efikasnosti?
  7. Jeste li, nakon gubitka, osjećali da morate vratiti čim prije izgubljeni iznos?
  8. Jeste li, nakon dobitka, imali snažnu želju da osvojite još?
  9. Jeste li ikada igrali igre na sreću sve dok niste potrošili zadnju kunu?
  10. Jeste li ikada posuđivali novac za igre na sreću?
  11. Jeste li ikada nešto prodali da biste imali novac za igranje igara na sreću?
  12. Jeste li novac od dobitka ili onaj namijenjen igrama na sreću „teška srca“ koristili za uobičajene životne troškove?
  13. Jeste li zbog igranja igara na sreću postali nemarni te zapostavili vlastitu dobrobit i/ili dobrobit svoje obitelji?
  14. Jeste li ikada igrali igre na sreću dulje no što ste planirali?
  15. Predstavljaju li Vam igre na sreću „bijeg“ od briga, poteškoća, dosade ili usamljenosti?
  16. Jeste li ikada počinili ili razmišljali da počinite neku protuzakonitu radnju kako biste prikupili novac za igre na sreću?
  17. Jesu li Vam ikada misli o igrama na sreću uzrokovale poteškoće sa spavanjem i/ili nesanicu?
  18. Potiču li svađe, razočaranja ili frustracije u Vama veću potrebu za igranjem igara na sreću?
  19. Imate li potrebu proslaviti neki sretan događaj tako da se „počastite“ s nekoliko sati igranja igara na sreću?
  20. Jeste li ikada pomišljali sa samoubojstvo zbog problema uzrokovanih igranjem igara na sreću?

Ukoliko ste na najmanje sedam pitanja odgovorili potvrdno postoji opravdana sumnja da imate problema s kockanjem. Preporuča se da sa stručnom osobom razgovarate o svom igranju, njegovim aspektima, posljedicama i načinu kako da te probleme riješite. Kao i kod drugih bolesti u medicini, i ovdje vrijedi pravilo „što prije to bolje“ jer ranim intervencijama možemo spriječiti niz posljedica (obiteljskih, poslovnih, financijskih, psihičkih, tjelesnih) koje uznapredovala ovisnost o kockanju nosi sa sobom.

Kada vratim dugove neću više imati niti problema s kockanjem.

Ovo je također jedna od čestih zabluda kockara, ali nerijetko i članova obitelji, prilikom javljanja na liječenje. Zapamtite, financijski dugovi su samo simptom, odnosno posljedica bolesti i njihovim saniranjem nećete riješiti osnovni problem, a to je ovisnost o kockanju. Obitelj nerijetko i nekoliko puta sanira dugove kockara, što oni u aktivnoj fazi igranja doživljavaju kao priliku za ponovno igranje, ovaj puta „opreznije i po drugačijem sistemu“. U konačnici to vodi vraćanju starim obrascima ponašanja i novim zaduživanjima. Jedan od terapijskih ciljeva našeg programa je upravo da se problemi uzrokovani kockanjem počnu doživljavati na drugačiji način, kao psihičko, emocionalno, obiteljsko, radno i u konačnici ljudsko otuđivanje od sebe i drugih.

Ako imam problema s igranjem na aparatima ipak mogu povremeno odigrati sportsko klađenje?

Sve igre na sreću nose sa sobom rizik od razvoja ovisnosti, ali ne sve na jednaki način. Vjerojatnost da ćete se „navući“ ili postati ovisni o nekoj igri ovisi i o ovisničkom potencijalu neke igre. Time označavamo potencijal pojedine vrste igre da „zakači“, odnosno „uvuče“ igrača na način koji postaje patološki, te se zbog toga mogu razviti različiti simptomi ovisnosti o kockanju. Što je određena kockarska aktivnost višeg ovisničkog potencijala veća je vjerojatnost da će osoba nastaviti kockati unatoč brojnim psihološkim, emocionalnim, društvenim, poslovnim i financijskim problemima. Igre koje imaju najveći ovisnički potencijal i o kojima je ovisan najveći broj naših pacijenata su sportsko klađenje, igre na aparatima i igre u casinu. U posljednje vrijeme imamo i sve veći broj pacijenata ovisnih o lutrijskim igrama koje su danas bitno drugačije nego ranije (dostupnije i s puno online modaliteta igranja). S obzirom na to da su sve igre rizične za razvoj ovisnosti, naša je preporuka i terapijski cilj prekid igranja svih igara na sreću.

Može li me kockanje psihički promijeniti?

Kada pitamo naše pacijente po čemu su primijetili da imaju problem s kockanjem jedan od najčešćih odgovora je da više nisu iste osobe kao prije. Najčešće navode kako su postali nervozni, razdražljivi, odsutni, imaju probleme s koncentracijom, promjene raspoloženja, promjene u obrascu spavanja, jedenja ili seksualnih aktivnosti. Kod jednog djela ovisnika o kockanju pojavljuju se panični napadaji i preplavljujuća tjeskoba. To je sve osobito izraženo kada igra nije dostupna. Također su česte promjene raspoloženja ili depresivni poremećaji praćeni s gubitkom energije i interesa za svakodnevicu. Osobito je važno spomenuti kako su kod određenog broja ovisnika o kockanju moguća razmišljanja o samoubojstvu što je stanje koje zahtjeva žurnu intervenciju i kontakt sa stručnim službama.

Ovisnost o kockanju u poodmakloj fazi je psihička patnja i bol kako za ovisnika o kockanju tako i za njegove najbliže. Stoga je važno što ranije potražiti pomoć i izaći iz začaranog kruga samooptuživanja, zaduživanja i daljnjeg propadanja.

Kako obitelj može posumnjati da postoji problem s kockanjem?

Članovi obitelji se često pitaju jesu li neke stvari mogli ranije primijetiti i što bi se dogodilo da su ranije reagirali. Ovisnost o kockanju nema vanjskih niti specifičnih psihičkih znakova po kojima bi se nedvosmisleno moglo zaključiti da netko ima problema s kockanjem. Međutim, postoje određene promjene u ponašanju koje, kada su prisutne dovoljno dugo vremena, su dovoljan razlog za sumnju, a onda i za otvoreni razgovor sa osobom u problemu. Najčešće promjene su:

  • Nedostatak novca iz bankovnog računa ili iz kuće.
  • Vaš član obitelji je tajanstven i loše raspoložen kada se radi o novcu.
  • Osoba skriva izvještaj banke ili kreditne kartice.
  • Osoba posuđuje novac kroz kreditne kartice, kroz bankovne zajmove ili od obitelji i prijatelja.
  • Laže o tome koliko kocka i koliko novca troši na kockanje.
  • Često kasni na posao ili školu.
  • Radi dva posla, a zarađeni novci nisu vidljivi.
  • Osoba je uvijek „kratka“ s novcima.
  • Vrijedne stvari nestaju i ponovno se pojavljuju.
  • Ne brine se o sebi, zapostavlja posao, obitelj ili obrazovanje.
  • Propušta obiteljska okupljanja.
  • Mijenja prijatelje.
  • Duže vrijeme je neobjašnjeno odsutan.

Kako potaknuti osobu da se priključi u liječenje?

Često prvi kontakt s nama ostvaruje član obitelji ili neka druga ovisniku bliska osoba koji se pitaju kako kockara potaknuti na liječenje? Kako ga motivirati? Kako mu pomoći da vidi da ima problem?

Naše je iskustvo pokazalo kako se nemotivirani ovisnik o kockanju rijetko odlučuje na liječenje jednako kao i kockar koji živi u uvjerenju da je veliki dobitak blizu i da je dovoljno samo promijeniti sistem ili način igranja.

Ono što najčešće savjetujemo je da razgovarate s osobom koja ima probleme s kockanjem o tome kako njegovo kockanje utječe na Vas, kako se osjećate, informirajte se gdje potražiti pomoć, dođite do nas, uključite i druge bliske osobe u cijeli proces. Važno je prestati s pokrivanjem dugova kockara, prestati s posuđivanjem novca za njega te se u konačnici financijski zaštiti. Korisno je ovisnicima o kockanju postaviti jasne granice kojima se može motivirati ovisnika da se javi na liječenje, ali i istovremeno brinuti o drugim članovima obitelji. O svim ovim postupcima tijekom liječenja ćete dobiti detaljne upute od našeg tima.

Što kada se odlučim na liječenje?

Kada osoba ovisna o kockanju donese odluku o liječenju u dnevnoj bolnici potrebno je prvo kontaktirati specijaliziranog psihijatra dnevne bolnice i dogovoriti prvi inicijalni razgovor. Takav razgovor se može dogovoriti kontaktiranjem liječnika (01/3430-101) ili ambulante u dnevnoj bolnici za ovisnosti Klinike za psihijatriju Sveti Ivan (01/3430-102) svaki radni dan od 09-15 sati.

Neugodno mi je zbog ovoga problema, ne bih htio da se o tome sazna.

Pitanje diskrecije je nešto što nam je u odnosu s našim pacijentima od iznimne važnosti. Podatke o Vašem liječenju bez Vaše dozvole ne može dobiti nitko iz Vaše okoline (članovi obitelji, kolege ili prijatelji). Ljudi koji su se na Vašu inicijativu uključili u proces liječenja (član obitelji, prijatelj) i koji kao Vaša potpora sudjeluju u terapijskom protokolu mogu uz Vaše odobrenje dobiti informacije o Vama. Osim članova našeg terapijskog tima o Vašem liječenju jedino zna Vaša liječnica obiteljske medicine koju kao i sve ostale zdravstvene djelatnike vezuje Hipokratova zakletva s naglaskom na diskreciju u odnosu na informacije o Vašem liječenju. Ukoliko otvarate bolovanje, dijagnozu zbog koje se liječite Vaš poslodavac ne može saznati, niti je ona registrirana na dokumentaciji kojom regulirate bolovanje.

Cjelokupni terapijski program sastoji se iz:

  • grupnog psihoterapijskog rada,
  • interaktivnih psihoedukacijskih radionica,
  • kognitivno-bihevioralne terapije u grupi,
  • trening socijalnih vještina,
  • višeobiteljske grupne psihoterapije,
  • individualne psihoterapije,
  • tehnika relaksacije (progresivna mišićna relaksacija) i
  • psihofarmakoterapije.

Koliko dugo traje liječenje?

Liječenje se odvija temeljem uputnice D2 za dnevno-bolničko liječenje koju izdaje liječnik obiteljske medicine i traje 80 dana. Prednost liječenja u dnevnoj bolnici je da se tijekom liječenja ne izdvajate iz obiteljske ili radne sredine te se možete postupno i aktivnije u uključiti sve one aktivnosti koje ste zanemarivali dok ste kockali.

Kako mogu uskladiti liječenje u dnevnoj bolnici i posao?

Na početku liječenja u Dnevnoj bolnici dobijete potvrdu kojom ste u mogućnosti otvoriti bolovanje u trajanju cijelog liječenja. Ukoliko imate posao organiziran u smjenskom radu možete istovremeno dolaziti na grupe i potom u poslijepodnevnim satima odlaziti na posao bez otvaranja bolovanja. Za one koji zbog posla ne mogu sudjelovati u liječenju, niti otvoriti bolovanje, nužno je iskreno promisliti o posljedicama koje ova bolest ostavlja na Vas i Vašu okolinu. Važno je da liječenje bude prioritet pa je onda lakše i jednostavnije organizirati svakodnevicu tako da možete sudjelovati u liječenju.

Koliko su šanse da se izliječim? Koliko je Vaš program uspješan i ima li to sve smisla?

Veliki je broj različitih istraživanja pokazao da su terapijske intervencije koje se primjenjuju u liječenju ovisnika o kockanju iznimno učinkovite i da je moguće postići značajne pozitivne promjene u odnosu na dosadašnje ovisničko ponašanje. Uspješnost terapijskog programa naše dnevne bolnice potvrđena je znanstvenim istraživanjem učinka liječenja. Rezultati dosadašnjeg ispitivanja pokazali su značajne pozitivne promjene u psihosocijalnom funkcioniranju i uspostavi apstinencije kod velikog broja ovisnika koji su prošli program naše dnevne bolnice.

Stručni tim koji provodi program:

  • psihijatri, subspecijalizacija iz alkoholizma i bolesti ovisnosti, sistemski obiteljski terapeuti,
  • socijalni pedagozi, na edukaciji iz obiteljske sistemske psihoterapije,
  • klinička psihologica kognitivno-bihevioralnog usmjerenja,
  • više medicinske sestre, grupni psihoterapeuti
  • radni terapeut.

Informativni letak možete preuzeti OVDJE.


KONTAKTI:

AMBULANTA

01 3430 102


VODITELJ DNEVNE BOLNICE

doc.dr.sc. Davor  Bodor , dr. med. specijalist psihijatar, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti

 01 3430 101

davor.bodor@pbsvi.hr


ODJELNI PSIHIJATARI

Jadranka Hübler, dr. med. spec. psihijatrije, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti

 01 3430 076

jadranka.hubler@pbsvi.hr


Irena Rojnić Palavra, dr. med. specijalist psihijatar, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti, univ. mag. admin. sanit.

01 3430 165

 irena.rojnicpalavra @pbsvi.hr


Svijetlana Akik, dr. med., specijalist psihijatar, psihoterapeut

01 3430 097

svijetlana.akik@pbsvi.hr


SOCIJALNI PEDAGOZI

Ana Rakić, mag.paed.soc.

01 3430 187

ana.rakic@pbsvi.hr


Katarina Hrženjak – Tolić, mag.pead.soc.

01 3430 187

katarina.hrzenjak@pbsvi.hr


Marin Šupe, mag.pead.soc.

☏ 01 3430 187

marin.supe@pbsvi.hr


GLAVNA SESTRA DNEVNE BOLNICE

Kristina Vutmej, mag. med. techn., grupni terapeut

01 3430 102

kristina.vutmej@pbsvi.hr


Suradne ustanove

Adresa

Jankomir 11, pp 68,

10 090 Zagreb

Telefon

01 3430 000

Naručite se ovdje