„Mišićna progresivna relaksacija kao dio radne terapije“ – stručno predavanje za medicinske sestre

U utorak 15. studenog 2016. godine u 14,00 sati u predavaonici „Dr. Mirko D. Grmek” Anita Jagustović, bacc.therap.occup. iz Psihijatrijske bolnice „Sveti Ivan“ odžala je stručno predavanje na temu: „Mišićna progresivna relaksacija kao dio radne terapije“.

Sažetak predavanja:

Progresivnu relaksaciju mišića (PRM) razvio je američki liječnik Edmund Jacobson (1885-1976). Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do refleksne napetosti muskulature (simpatička reakcija vegetativnog živčanog sustava).

Vrijedi i obrnuto – opuštanje muskulature dovodi do osjećaja mira (parasimpatička reakcija).

Progresivna relaksacija mišića stoga djeluje na stresnu reakciju tako što intenzivnije opušta mišiće. Vodeći princip glasi: opušteno tijelo – opušten duh!

Aktivnosti poput trčanja, pecanja, čitanja itd. mogu nas postupno uvesti u to stanje. Sustavni trening opuštanja ima za cilj dodatno nas opustiti i u potpunosti regenerirati.U to ubrajamo, primjerice, autogeni trening, progresivnu mišićnu relaksaciju po Jacobsonu, meditaciju, opuštanje disanjem, imaginativne tehnike, Tai Chi, jogu i neurofeedback.

Za razliku od hipnoze, kada se opuštamo na pasivan način, ovim treningom možemo se opustiti aktivno i samostalno.

Kad uslijed opterećenja i bolesti tijelo i psiha izgube ravnotežu, ovi su postupci često prvi korak za ponovno uspostavljanje unutarnje ravnoteže. Tehnike opuštanja zbog dokazane djelotvornosti danas se često koriste u zdravstvenom sustavu. Uz pomoć ovih tehnika možete ublažiti poteškoće i bolje se nositi s istima, a za razliku od lijekova, gotovo da i nemaju nuspojava. Opuštanje može biti učinkoviti način da sami sebi pokažemo da možemo kontrolirati svoje simptome. Usto, relaksacija može imati i šire kognitivne učinke.

Opuštanje povećava dostupnost pozitivnih informacija u pamćenju, pa time olakšava pronalaženje alternativa za misli vezane uz opasnost.

Tijek vježbe

Osjećaj opuštanja postižemo tako što nakratko napnemo i dulje vrijeme opuštamo različite mišićne skupine. Pri tome možemo zapaziti razliku između napinjanja i opuštanja.

Učenje tehnike odvija se na sljedeći način:

Na početnom satu detaljno vježbamo jednu mišićnu skupinu, kasnije radimo s različitim mišićnim skupinama dok ne stvorimo kratku vježbu koju možemo izvoditi u svakodnevnim situacijama. Osim osjećaja mira, vježbač istovremeno trenira prepoznavanje osjeta u tijelu tako da može ranije otkriti napetost i krenuti s vježbom. Progresivna relaksacija mišića jednostavna je za učenje i prikladna je za svakoga.

Djelovanje

a) tijekom opuštanja

Tjelesne promjene

Smanjena napetost muskulature
Prijenos opuštenosti na mišićne skupine s kojima se ne vježba
Normalizacija krvnog tlaka i srčane frekvencije
Bolja cirkulacija, osjećaj topline i trnaca
Usporavanje i reguliranje disanja
Poticanje rada probave s krčenjem u trbuhu
Trzajevi mišića
Grčevi (ne smijemo prejako napeti mišiće, tako ćemo spriječiti grčeve)
Pospanost

Psihičke promjene

Odmor
Opuštena reakcija na izvanjske i unutarnje podražaje
Nedostatak osjećaja za vrijeme
Osjećaj kao da smo bez tijela
Osjećaji težine ili lakoće
Smanjenje bolova (na početku vježbanja može zbog koncentracije doći do pojačanog osjeta boli)
Izazivanje polovičnih ili nesvjesnih slika (mogu se odnositi i na proživljene traume)

b) dugoročno djelovanje

Veći osjećaj dobrobiti – osjećaj osvježenja i obnovljene snage, opuštenost,
povećanje koncentracije i sposobnosti reakcije
Poboljšanje stanja kod smetnji spavanja, nervoza, nemira, migrena, tinitusa,
astme itd.
Smanjenje kroničnih i trenutnih bolova, uključujući glavobolje
Jačanje imunološkog sustava
Sprječavanje oboljenja krvožilnog sustava

Metoda traje oko 30 minuta. Opušta se 16 grupa mišića. Za čitavo vrijeme trajanja vježbe važno je normalno disati. Mišiće stiskamo da osjetimo napetost, nikako bol.

Opuštanje se sastoji od 5 faza: