KOCKA – Terapijsko-rehabilitacijski program za ovisnost o kockanju
Svjedoci smo da se posljednjih godina u Republici Hrvatskoj značajno i drastično povećala ponuda, dostupnost i promidžba igara na sreću što je u konačnici dovelo i do sve većeg broja ovisnika o igrama na sreću, odnosno ovisnika o kockanju. Iako kod nas ne postoji registar ovisnika o kockanju, ako se slijede inozemni statistički podatci prema kojima je učestalost kockanja u odrasloj populaciji od 1-1,5%pa na više, može se reći kako je u Hrvatskoj najmanje 50.000 ljudi ovisno o kockanju, što je više nego zabrinjavajuća brojka. Problem je još veći ako uzmemo u obzir da i kockanje, kao i svaka druga ovisnost, ne pogađa samo ovisnika, nego i ljude u njegovoj okolini, roditelje, ženu, muža, djecu, kolege na poslu, prijatelje.
Prateći potrebe naših pacijenata i sve većeg broja ljudi koji su se počeli javljati na liječenje, u Psihijatrijskoj bolnici „Sveti Ivan“ u travnju 2014. godine otvorena je prva, i za sada jedina, Dnevna bolnica za ovisnost o kockanju u Republici Hrvatskoj u kojoj djeluje tim educiranih stručnjaka provodeći ciljano strukturiran i prilagođen terapijski program za ovu populaciju. Ova problematika budi sve veći interes javnosti, osobe pogođene problemom si postavljaju puno pitanja, jednako kao i njihova okolina. Na najčešća od ovih pitanja ćemo pokušati ovdje dati neke odgovore.
Jesu li svi koji kockaju ovisnici o kockanju?
Nisu, kockanje je zabava koja je dugo vremena prisutna u ljudskoj civilizaciji. Puno ljudi kocka, ima kontrolu nad svojim kockanjem, doživljava kockanje kao relaksirajuću zabavu ili razbibrigu i samim time nemaju niti problema uzrokovanih kockanjem u svakodnevici.
Kako znati da sam ovisan o kockanju ili da je moje kockanje problematično?
Kod ovisnika o kockanju ili kod problematičnih kockara pojavljuju se određene promjene promjene u ponašanju i psihičkom funkcioniranju koje možete registrirati ako pokušate odgovoriti na dolje navedena pitanja:
Jeste li imali potrebu za kockanjem sa sve većim iznosima novca kako biste dostigli željeno uzbuđenje?
Jeste li osjećali nemir ili razdražljivost pri pokušaju smanjivanja ili prestanka s kockanjem?
Jeste li imali ponovljena neuspješna nastojanja kontroliranja, smanjivanja ili prestanka kockanja?
Jeste li često bili zaokupljeni kockanjem (npr. neprestano razmišljanje o proživljenim doživljajima kockanja u prošlosti, igra na hendikep ili planiranje sljedećih pothvata, razmišljanje o načinima kako priskrbiti novac za kockanje)?
Jeste li ste često kockali kada ste se osjećali loše (npr. kada ste se osjećali bespomoćno, krivo, tjeskobno, depresivno i slično)
Nakon što ste na kocki izgubili novac, jeste li se često vraćali drugi dan da ga nadoknadite („lovili“ ste vlastite dugove)?
Jeste li lagali kako biste prikrili veličinu uključenosti u kocku?
Jeste li ugrozili ili izgubili važnu vezu, posao, obrazovne ili poslovne prilike zbog kockanja?
Jeste li se oslanjali na druge kako biste nabavili novac kojim biste si olakšali tešku financijsku situaciju uzrokovanu kockanjem?
Ako ste na najmanje četiri pitanja odgovorili potvrdno vrijeme je da porazgovarate sa stručnom osobom jer postoji velika opasnost da ste razvili ovisnost o kockanju te će biti neophodno da se javite na liječenje. Kao i kod drugih bolesti u medicini i ovdje vrijedi pravilo što prije to bolje, jer ranim intervencijama možete spriječiti niz posljedica (obiteljskih, poslovnih, financijskih, psihičkih, tjelesnih) koje uznapredovala ovisnost o kockanju nosi sa sobom.
Može li me kockanje psihički promijeniti?
Jedan od najčešćih odgovora koje dobijemo kada pitamo naše pacijente po čemu su primijetili da imaju problem s kockanjem, bude taj da su primijetili da više nisu iste osobe kao prije. Najčešće navode kako su postali nervozni, razdražljivi, odsutni, imaju probleme s koncentracijom, promjene raspoloženja, promjene u obrascu spavanja, jedenja ili seksualnih aktivnosti, depresivni su, učestalo razmišljaju o suicidu. Ovisnost o kockanju u poodmakloj fazi je psihička patnja i bol i za kockara i za njegove najbliže, pa je važno potražiti pomoć i izaći iz začaranog kruga samooptuživanja, zaduživanja i daljnjeg propadanja.
Kada vratim dugove neću više imati niti problema s kockanjem.
Ovo je također jedna od čestih zabluda kockara, ali nerijetko i članova obitelji, prilikom javljanja na liječenje. Zapamtite, financijski dugovi su samo simptom bolesti, njihovim saniranjem nećete riješiti osnovni problem a to je ovisnost o kockanju. Jedan od terapijskih ciljeva našeg programa je upravo pokušaj da probleme uzrokovane kockanjem počnete doživljavati na drugačiji način, kao psihičko, emocionalno, obiteljsko, radno i u konačnici ljudsko otuđivanje od sebe i drugih.
Kako obitelj može posumnjati da postoji problem s kockanjem?
*Nedostatak novaca iz bankovnog računa ili iz kuće.
*Vaš član obitelji je tajanstven i loše raspoložen kada se radi o novcu.
*Osoba skriva izvještaj banke ili kreditne kartice.
*Osoba posuđuje novac kroz kreditne kartice, kroz bankovne zajmove ili od obitelji i prijatelja.
*Laže o kockanju.
*Često kasni na posao ili školu.
*Radi dva posla, a zarađeni novci nisu vidljivi.
*Osoba je uvijek „kratka“ s novcima.
*Vrijedne stvari nestaju i ponovno se pojavljuju.
*Ne brine se o sebi, zapostavlja posao, obitelj ili obrazovanje.
*Propušta obiteljska okupljanja.
*Mijenja prijatelje.
*Duže vrijeme je neobjašnjeno odsutan.
Koja je uloga obitelji u tretmanu liječenja?
Obitelj ili druge bliske osobe mogu se osjećati ljutito, iznevjereno ili zbunjeno kada je u njihovoj blizini osoba ovisna o kockanju. Radi toga se često nalaze u vrlo stresnim situacijama i postupci koji dolaze iz takvih situacija mogu trajno narušiti odnose ili navesti osobu da još dublje uđe u problem kockanja. Obitelji se mogu osjećati izvan kontrole i biti pogođeni s financijskim problemima, kao i onim obiteljskim problemima koji se tiču komunikacije, bliskosti i povjerenja. Stoga je stručna pomoć i podrška prema obitelji vrlo važna u procesu liječenja. Važnost uključenosti obitelji u liječenje vidi se obostrano; kao pomoć, podrška i razumijevanje osobi ovisnoj o kockanju da prevlada svoje probleme i kao pomoć i podrška samoj obitelji da se učinkovito nosi s posljedicama ovisnosti o kockanju.
U dnevnoj bolnici za ovisnost o kockanju članovi obitelji ili druge bliske osobe uključene su u terapijski protokol u okviru višeobiteljskih grupnih terapija. Savjetovanja i stručna pomoć može obiteljima pomoći konačno otvoreno razgovarati o neugodnim osjećajima koje nose u sebi, nastojimo ih educirati o bolesti, o ranim znakovima recidiva, pomažemo im u ponovnoj uspostavi novih komunikacijskih obrazaca, u vraćanju povjerenja, kako se nositi sa sumnjom, krivnjom itd.
Kako potaknuti osobu da se priključi u liječenje?
Često prvi kontakt s nama ostvaruje ne ovisnik o kockanju nego član obitelji ili neka druga bliska osoba, koji se pita kako kockara potaknuti na liječenje? Kako ga natjerati? Kako mu pomoći da vidi da ima problem?
Naše je iskustvo pokazalo kako se nemotiviran kockar rijetko odlučuje na liječenje, jednako kao i kockar koji živi u uvjerenju kako je veliki dobitak i nadalje blizu te kako je dovoljno samo promijeniti sistem ili način igranja.
Ono što najčešće savjetujemo je da razgovarate s kockarom, koliko je potrebno, o tome kako njegovo kockanje utječe na Vas, kako se osjećate, informirajte se gdje potražiti pomoć, dođite do nas, uključite i druge bliske osobe u cijeli proces. Također je važno prestati s pokrivanjem dugova kockara, prestati s posuđivanjem novca za njega, te se u konačnici i financijski zaštiti. O svim ovim postupcima tijekom liječenja ćete dobiti detaljne upute od našeg tima.
Što kad se odlučimo na liječenje?
Kada osoba ovisna o kockanju donese odluku o liječenju u dnevnoj bolnici potrebno je prvo kontaktirati specijaliziranog psihijatra dnevne bolnice i dogovoriti prvi inicijalni razgovor. Takav razgovor se može dogovoriti kontaktiranjem samog doktora (01/3430 101) ili ambulante u dnevnoj bolnici za ovisnosti psihijatrijske bolnice Sv. Ivan (01/3430 102). Nakon inicijalnog razgovora doktor naručuje osobu na prijam kod medicinske sestre. Osoba se tada upisuje u dnevnu bolnicu i započinje s liječenjem.
Kako izgleda program liječenja?
Terapijski program provodi se radnim danom, od ponedjeljka do petka, od 09-13 sati, a okosnicu liječenja čini grupni rad.
Liječenje se odvija temeljem uputnice D2 za dnevno-bolničko liječenje koju izdaje doktor opće prakse. Traje sveukupno 3 mjeseca, odnosno 90 dana. Prednost liječenja u Dnevnoj bolnici je da se tijekom liječenja ne izdvajate iz obiteljske ili radne sredine te se možete postupno i aktivnije uključiti sve one aktivnosti svakodnevice koje ste zanemarivali dok ste kockali.
Tko provodi ovaj program?
Psihijatar
Prvostupnik sestrinstva – grupni terapeut
Socijalni pedagog
Klinički psiholog
Prvostupnik radne terapije
Jedan od naših zadataka je i podizanje svjesnosti i osjetljivosti šire društvene zajednici o ovoj problematici radi čega nastupamo i u medijima odnosno u sredstvima javnog priopćavanja:
