Stručno predavanje za medicinske sestre: „Proces zdravstvene njege palijativnog bolesnika“
U utorak 26. rujna 2017. godine u 14,00 sati u dvorani „Dr. Mirko D. Grmek, Maja Marinović, bacc.med.techn. iz Psihijatrijske bolnice „Sveti Ivan“ održala je stručno predavanje za medicinske sestre na temu: „Proces zdravstvene njege palijativnog bolesnika“.
„Proces zdravstvene njege palijativnog bolesnika “
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji palijativna medicina definirana je kao skrb koja poboljšava kvalitetu života životno ugroženih bolesnika i njihovih obitelji, prevencijom, identifikacijom i ublažavanjem patnje, boli i drugih tjelesnih, psihosocijalnih i duševnih poteškoća.
Palijativna skrb ni u kojem slučaju nije „ne liječenje“ ili ukidanje aktivnog tretmana, već je ona određivanje prioriteta i poboljšanje kvalitete života neizlječivog bolesnika. 30% – 40% palijativnih bolesnika odnosi se na neurodegenerativna oboljenja, a u tu skupinu spadaju i demencije.
Palijativna skrb za osobe oboljele od demencije počinje u času postavljanja dijagnoze i da često puta traje desetak i više godina.
Svake godine u svijetu bilježi se 4,6 milijuna novih slučajeva demencije ili svakih 7 sekundi pojavi se novi slučaj.
U Hrvatskoj trenutno postoji više od 80 000 registriranih osoba oboljelih od Alzheimerove demencije i s obzirom da stanovništvo stari, očekuje se progresivni porast te brojke.
Bitne razlike u zbrinjavanju onkoloških palijativnih bolesnika i oboljelih od demencije u uznapredovalom stadiju bolesti postoje u komunikaciji (kod demencije osnovni je princip individualne validacije), osobnim potrebama, željama i interesima bolesnika, uključujući religiozne i duhovne potrebe, te mogućnosti samostalnog donošenja odluka.
S toga palijativni pristup dementnim bolesnicima je vrlo specifičan.
Uloga medicinske sestre je prvenstveno pomoć bolesniku i njegovoj obitelji u svim stadijima bolesti.
Medicinska sestra/tehničar u radu sa ovom vrstom oboljelih dužna je poštivati načelo holističkog pristupa. To znači da mora poštivati biološku cjelovitost ljudskog bića, osnovne ljudske potrebe koje su središnji dio sestrinske skrbi te kulturološko obilježje osobe. U svom radu treba poštivati jedinstvenost ljudskog bića te primjenjivati individualan pristup za svakog pojedinog bolesnika. Visoka razina tolerancije je bitan preduvjet za uočavanje razlika i uvažavanja jedinstvenih potreba. Važno je očuvati dostojanstvo i privatnost. Privatnost i dostojanstvo narušavaju se na razne načine kao npr: prisilnom hospitalizacijom, vezanjem bolesnika, razgovor o bolesniku uz oslovljavanje dijagnozom itd. U svom poslu medicinska sestra/tehničar dužna je pomoći bolesniku bez ikakve osude jer bez obzira na sve bolesnik ima pravo na najvišu moguću razinu kvalitetne sestrinske skrbi. Bitna uloga medicinske sestre je da zastupa bolesnika i čuva njegova prava i štiti njegove interese u svim fazama bolesti.
Da bi se smanjile pojave komplikacija kod bolesnika, medicinska sestra postavlja sestrinske dijagnoze te na temelju njih stvara plan zdravstvene njege.
Važno je naglasiti da sestrinske dijagnoze i intervencije zbog osobitosti dijagnoze i njenog ishoda uvijek idu u smjeru lakših prema zahtjevnijima, nikada obrnuto i uvijek u istom pravcu.
Osobe oboljele od demencije relativno brzo postaju ovisne o drugima te nesposobne za samostalan život. Potrebno im je pružiti puno podrške kako od obitelji, tako i od osoba koje su njihovom bliskom kontaktu.
Demencija je bolest koja ne pogađa samo pojedinca već utječe na cijelu obitelj te ju je potrebno educirati kako da se ophode prema takvom bolesniku, te uputiti što ih očekuje u budućnosti. Bitno je upoznati ih sa bolesti te ih upozoriti da će bolest progredirati i u više stupnjeve, jer su članovi obitelji koji se susretnu s problemom demencije u vlastitom domu medicinski needucirane i nisu pripremljene za tijek bolesti. Jako važni faktori u edukaciji obitelji su zdravstveni djelatnici te kako bi mogli dati ispravnu informaciju obitelji i oni sami moraju biti jako dobro informirani i educirani o bolesti.
Preduvjet za rad sa dementnim palijativnim bolesnikom i sve njene intervencije je da medicinska sestra naprosto mora biti vrlo educirana, psihički jaka, strpljiva i puna razumijevanja prema pacijentu i njegovoj obitelji.
Reference:
- Đorđević V. Braš M., Brajković L. osnove palijativne medicine. Medicinska naklada. Zagreb.2013.
- Sedić B. Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika. Zdravstveno veleučilište. Zagreb. 2006.
- https://www.krenizdravo.rtl.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/demencija-i-njezin-najcesci-uzrok-alzheimerova-bolest 08.2017
- http://www.alz.org/alzheimers_disease_what_is_alzheimers.asp 08.2017.
Autor: Maja Marinović, bacc med. techn.